Povijest plakata
U rimsko doba obavijesti se ispisuju na zidove ili na drvene pločice; Plinije ml. spominje slikara Klaud koji je takve pločice oslikavao i na njima ispisivao imena glumaca.U Srednjem vijeku plakati se ispisuju rukom, a pojavom tiska ulazi u širu upotrebu.
U 16. st. javlja se kao letak manjeg formata s tekstom i ilustracijama u drvorezu ili bakrorezu.
U 17. i 18. st. česti su u Engleskoj i Francuskoj politički letci s karikaturama.
U 19. st. litografske plakate u Francuskoj rade H. Daumier, P. Gavarni i Grandville. Od 1866. francuski slikar i grafičar Jules Cheret usavršava u Parizu tehniku višebojne litografije i stvara novi stil plakata, elegantan i duhovit. Poznat je po svojim prpošnim ženskim likovima, po njemu i danas poznajemo izraz "šeretski".
Henry de Toulouse Lautrec je prva osoba kojoj možemo zahvaliti shvaćanje plakata kao "ulične slike", što je postigao dodatno razvijajući tehniku litografije, grafičku tehniku plošnog tiska. Litografski predložak radi se na uglačanom kamenu, koji zbog svoje tvrdoće izdržava velike edicije (ukupni broj otisaka) bez deformacije crteža, što nije slučaj sa drugim tehnikama (bakrorez npr., ili drvorez) na kojima zbog jakog pritiska preše crteži ubrzo gube kvalitetu.
Na prijelazu stoljeća plakat dobiva zamah u razdoblju jugendstila, odnosno secesije; istaknuti predstavnici su Čeh Alphonse Mucha,Austrijanac Gustav Klimt i Englez William Morris.
20. st. donosi rusku avangardu i likovnu izrazito uspješna rješenja plakata.
U Hrvatskoj se početkom 20. stoljeća plakatom bave Tomislav Krizman i Ljubo Babić.
Dvadesetih godina dvadesetog stoljeća u Europi u plakatu i dizajnu općenito prednjači visoka škola za dizajn "Bauhaus", a tridesetih godina u Njemačkoj je vrijeme političkih plakata grupe "Nova stvarnost" koja reagira na Hitlera; to utjeće i na likovni izraz u Hrvatskoj kod grupe "Zemlja".
U Hrvatskoj se sredinom 20. st. plakatima posebno istaknuo Boris Bućan,
a na kraju 20 st. vodeću ulogu u plakatima kod nas ima svjetski nagrađivan Boris Ljubićić.
